otkucaji srca ispod 60, nizak puls, bradikardija simptomi, otkucaji srca 50 uzroci otkucaji srca ispod 60 često se nazivaju bradikardija i mogu biti fiziološki ili znak bolesti. U ovom tekstu objasnit ćemo što znači nizak puls, koje su moguće posljedice, kako se postavlja dijagnoza i koje su najčešće terapijske opcije. Cilj je dati jasne informacije za pacijente i njihove obitelji da lakše prepoznaju kada je potrebna hitna intervencija, a kada nije.
Što je bradikardija? Kod odrasle osobe se smatra da je broj otkucaja srca ispod 60 u minuti bradikardija. Normalne vrijednosti variraju, ali u mirovanju zdravih osoba srčani ritam najčešće je između 60 i 100/min. Važno je razlikovati fiziološki niski puls — kao kod sportaša ili tijekom sna — od patološkog stanja koje može uzrokovati simptome.
Uzroci niskog pulsa su raznoliki. Među najčešćim su:
– visoka vagalna aktivnost (često kod sportaša),
– lijekovi koji usporavaju srce (beta-blokatori, neki kalcij- blokatori, digoksin),
– poremećaji provođenja kao što su sinusna bolest i AV-blokovi,
– metabolički uzroci (hipotireoza, poremećaji elektrolita),
– ishemijska bolest srca i oštećenje provodnog sustava,
– infekcije miokarda (miokarditis),
– hipotermija ili neke neurološke bolesti.
Simptomi niskog pulsa ovise o stupnju i brzini pada srčanog ritma. Blaga bradikardija može biti bez simptoma. Kad srčani minutni volumen padne dovoljno da ne pokriva potrebe organizma, javljaju se: umor, slabost, vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti, sinkopa (gubitak svijesti), otežano disanje pri naporu i ponekad zamućenje svijesti. Ako se uz to pojave bol u prsima ili znakovi šoka (hladna koža, znojenje, nizak krvni tlak), to je hitno stanje.
Dijagnostika započinje kliničkim pregledom i EKG-om. Kratki 12-kanalni EKG daje informaciju o ritmu, frekvenciji i prisutnosti blokova provođenja. Ako je nalaz normalan ali pacijent ima simptome, koristi se 24-satni Holter monitor ili event-recorder kako bi se detektirale epizode bradikardije koje se javljaju povremeno. Dodatno se rade laboratorijske pretrage (TSH za isključenje hipotireoze, elektroliti), ehokardiografija za procjenu strukture srca i test opterećenja po potrebi.
Pristup liječenju ovisi o uzroku i simptomima. Ako je bradikardija asimptomatska i nastupi u kontekstu dobre fizičke kondicije, često nije potrebno liječenje. Uzimanje lijekova koji snižavaju puls može se korigirati smanjenjem doze ili prekidom uz nadzor liječnika. Ako je uzrok metabolički poremećaj, liječi se osnovni uzrok (npr. nadomjesna terapija za hipotireozu, korekcija elektrolita).
Za akutne, simptomatske i opasne epizode bradikardije u hitnim situacijama koristi se atropin za podizanje srčanog ritma; u teškim ili perzistentnim slučajevima razmatra se privremena ili trajna elektrostimulacija (ugradnja pacemakera). Kod visokog stupnja AV-bloka ili sindroma bolesnog sinusnog čvora često je trajni pacemaker najbolja opcija.
Kada treba potražiti liječnika? Ako osjećate ponavljajuće vrtoglavice, sinkope, iznenadnu slabost, otežano disanje, bol u prsima ili osjećaj da vam srce preskače ili usporava do simptoma, obavezno potražite medicinsku pomoć. Hitno se obratite hitnoj službi ako su simptomi teški, kao što su gubitak svijesti, znakovi šoka ili teška hipotenzija.
Prevencija i samopomoć: redoviti liječnički pregledi, pregled lijekova koje uzimate i kontrola kroničnih bolesti (npr. dijabetes, bolesti štitnjače, apneja u snu) mogu smanjiti rizik. Ako ste sportaš s niskim pulsom, važna je individualna procjena kako bi se isključile patološke promjene. Izbjegavajte dehidraciju, nagle promjene položaja tijela i informirajte liječnika o svim simptomima koji vas brinu.
Posebne skupine: u starijih osoba niska frekvencija može biti češće patološka zbog degenerativnih promjena u provodnom sustavu i učestalije je primjene lijekova koji usporavaju srce. Kod mladih i fizički aktivnih osoba bradikardija je često bezopasna, ali svakako treba isključiti osnovne srčane bolesti prije nego se smiri zabrinutost.
Zaključak: otkucaji srca ispod 60, nizak, mogu biti normalna varijanta ili znak potencijalno ozbiljnog stanja. Ključne točke su procjena simptoma, EKG dijagnostika i prepoznavanje uzroka. U mnogim slučajevima prilagodba terapije ili liječenje osnovne bolesti dovode do poboljšanja, dok kod ozbiljnijih poremećaja može biti potrebna ugradnja pacemakera ili hitna intervencija. Ako niste sigurni je li vaš puls normalan za vas, najbolje je obratiti se svom obiteljskom liječniku ili kardiologu radi individualne procjene.
